Slikovito rečeno.Naime u medije je procurio najjači dosada dokaz Vegana protiv svejedske prehrane.A.D.Andrewsova knjiga «Prava hrana za ljude» (Fit Food for Men) Chicago:American Hygiene Society, 1970. Podaci iz knjige su stari nalazi ali tek poznati ,a kao još jedna "atomska bomba" u prilog te stare tvrdnje iz 70-ih stiže knjiga T. Colin Campbella , Jacoba Goulda Schurmana te Thomasa M. Campbella mlađeg o kineskoj studiji inače najopsežnijoj i najpoznatijoj svjetskoj studiji o hrani ikada napravljene na svijetu.To je najprodavanija američka knjiga o prehrani na svijetu.Naime o čemu se radi tu.
Znanstvenici su se bavili pitanjem ljudske prehrane.Dali je čovjek mesojed ili biljojed jer svejed nemože biti.Sva živa bića na svijetu imaju ili organizam za probavu biljaka ili mesa pa se tako postavilo pitanje kojoj skupini pripada čovjek ako je već dokazano da sva živa bića ovise samo o dvije vrste prehrane.Nakon opsežnog istraživanja utvrđeno je da je čovjek zapravo biljojed .Njegov organizam prilagođen je biljnoj hrani.To nebi bila nikakva tvrdnja za svejede da znanstvenici nisu priložili veoma logične dokaze.Pa onda počnimo s nekima...Prije svega trebalo se analizirati ljudsku anatomiju ,fiziologiju i organizam.
1.Zubi
Zubi čovjeka su stvoreni za mljevenje i žvakanje hrane, nisu oštri kao kod recimo,: tigrova, lavova i drugih mesojeda, čiji su zubi idealni za kidanje. Zubi čovjeka su slični kravljim ili drugih biljojeda. Kod mesojeda su istaknuti očnjaci koji siieku i kidaju meso bez žvakanja, dok su kod biljojeda vrlo razvijeni kutnjaci koji melju i hranu pretvaraju u kašu.
2.Vilica
Mesojedi imaju sposobnost da pomjeraju vilicu samo gore-dolje, zato što na taj način lakše kidaju i jedu meso, a čovjek pomjera vilicu gore-dolje, lijevo-desno, naprijed-nazad, kako bi sažvakao hranu i natopio pljuvačkom, što je karakteristika biljojeda.
3.Slina
Slina kod čovjeka je bazna ili alkalna, odnosno ima veliku takozvanu „pH“ vrijednost što je neophodno za probavu ugljikohidrata koji se nalaze u biljkama. Kod mesojeda je slina male „pH“ vrijednosti(kiselost) i pogodna je za probavu bjelančevina iz mesa.Inače ljudski organizam vrlo teško probavlja životinjske bjelančevine i kao rezultat toga pH opada ,a kiselost krvi raste.Da bi ljudski organizam neutralizirao tu kiselinu on vuče kalcij i fosfor iz kostiju nakon čega kosti ostaju šuplje i prazne.Ista situacija događa se kod biljojeda.
4.Crijeva
Čovjek ima crijeva koja su duga i izuvijana, čak i do šest puta duža od tijela. To su crijeva najsličnija konjskim, kravljim i drugih biljojeda. Za razliku od njih, crijeva mesojeda su kratka i prava, tako da meso može vrlo brzo izaći iz crijeva, jer u protivnom truli u crijevima. Čovjek ima međutim, nešto kraća crijeva od životinja biljojeda što znači da može jesti meso, ali također dolazi do truljenja, posebno u slučaju zatvora ili problema sa sporim, odnosno neredovnim pražnjenjem.I kao rezultat toga dolazi do smanjenja pH u crijevima da bi konačan ishod bile razne bolesti probave ,a u najgorim slučajevima rak.
5.Želučana kiselina
Čovjek nema adekvatne enzime za probavu mesa. Želučana kiselina kod ljudi, ali i kod drugih biljojeda, čak je desetak puta slabija nego kod mesojeda, koji imaju jaku klorovodičnu kiselinu za probavu.Kao najbolji dokaz toga je i sama ljudska probava jer za meso su potrebni sati probave dok se biljna hrana probavlja unutar jednog sata.Čak i kad meso napusti želudac ono se zadržava 72 sata u crijevima.
6.Kandže
Svima je poznato da mesojedi imaju kandže za razliku od biljojeda kojima kanžde nisu potrebne jer one ne vole životinje osim ako vi mislite da ste mesojed tada pokušajte kandažama i zubima u šumi uhvatiti divlju životinju. Štoviše, ljudska šaka je stvorena da bere plodove.
7.Pore
Zanimljivo je to da mesojedi nemaju pore na koži i znoje se preko jezika dok se biljojedi kao i ljudi znoje preko pora na kožu.
8.Ispijanje vode
Mesojedi tekućinu uzimaju putem jezika ližući je dok biljojedi i ljudi tekućinu uzimaju usisavanjem kroz zube.
9.Vid
Još jedan dokaz možda manje bitan da čovjek nije predator samim time i mesojed je to što čovjek slabije vidi u mraku kao i biljojedi dok mesojedi vide vrlo dobro u mraku.
Treba uzeti i u obzir da ljudi danas ne žive u svojim prirodnim staništima.Europa nikako nemože biti prirodno stanište čovjeka jer zimi ovdje ne raste ništa.Prirodno ljudsko stanište su tropi.Jedine životinje koje preživljavaju zimu u europi su mesojedi,biljojedi koji pasu travu i životinje koje hiberniraju.Čovjek bi mogao jedino preživjeti zimi ako bi jeo samo meso.No ako bi se čovjek hranio mesom mjesecima tada bi se njegov prosječni životni vijek opet spustio na 30-ak godina.Neandertalci su živjeli u prosjeku 30-ak godina jer su se hranili mesom u velikim količinama.Kako bi čovjek preživio zimu u europi da nema zamrzivača,skladišta hrane i trgovačkih lanaca koji dobavljaju hranu iz toplijih krajeva ? To nije naše prirodno stanište.U tropima voće i povrće raste tijekom cijele godine.Tamo nam nije potrebna odjeća što znači da nemoramo ubijati da bi se zaštitili od zime.Nije nam potrebna vatra ni mnogo toga.Stvar je potpuno jasna.
Nažalost čovjek se pretvara u strvinare.Gubimo dlake sa tijela ,a oči nam postaju sve tamnije dok koža postaje svjetlija.Samo strvinari jedu mrtve životinje i meso.Mesojedi jedu živo uhvaćeno meso ,a ljudi jedu strvine.Usporedite orla i strvinara.
Jasno se vidi razlika u svjetlini očiju.Ako čovjek nastavi sa prehranom strvina izgubit će sve dlake na tijelu uključujući i one sa glave.Oči će biti crne ,a koža jako svijetla i naborana kao u starih ljudi.Pogrbit ćemo se i izgubit ćemo većinu prirodnih darova što imamo.To bi se moglo dogoditi kroz jedan dug period ali siguran ako se ovako nastavi.
Zanimljivo:Nesposobnost ljudskog organizma da izađe na kraj sa prekomjernim životinjskim mastima u ishrani, predstavlja još jednu stvar koja ukazuje na neprirodnost jedenja mesa. Mesožderi mogu putem svog metabolizma sagoriti gotovo neograničene količine kolesterola i masti bez ikakvih nepovoljnih posljedica.Kod čovjeka to naravno nije slučaj jer dovoljno je da čovjek pojede samo jedan životinjski obrok da mu se razina kolesterola digne u krvi nakon čega će biti potrebno dosta tjelesne aktivnosti ili biljne hrane da bi se razina dovela u normalu.Daljnji dokaz o nepodesivosti ljudskog probavnog trakta za probavljanje mesa je veza, ustanovljena brojnim istraživanjima, između raka debelog crijeva i jedenja mesa. Jedan od razloga je visok postotak masti, odnosno mali sadržaj vlakana u ishrani koja za okosnicu ima meso. To rezultira sporim prolaskom otpadnih tvari kroz debelo crijevo, a time se dopušta toksinima da štetno djeluju.
Osim toga, za meso se zna da prilikom probave stvara steroidne metabolite koji posjeduju kancerogena svojstva.
Svjetski renomirani kardiolog razbija mit o ljudima kao svejedima u jednoj rečenici.
Doktor William C. Roberts ima pet desetljeća iskustva u području kardiologije, napisao je preko 1300 znanstvenih publikacija, desetak udžbenika kardiologije, te je četvrt stoljeća bio glavni urednik u časopisu American Journal of Cardiology. On je zasigurno jedan od najcjenjenijih kardiologa u svijetu danas.
Doktor William C. Roberts ima pet desetljeća iskustva u području kardiologije, napisao je preko 1300 znanstvenih publikacija, desetak udžbenika kardiologije, te je četvrt stoljeća bio glavni urednik u časopisu American Journal of Cardiology. On je zasigurno jedan od najcjenjenijih kardiologa u svijetu danas.
„Ateroskleroza se lako proizvodi u neljudskim biljojedima (npr. zečevi, majmuni) hraneći ih visokim kolesterolom (npr. žumanjci) ili visoko zasićenim mastima (npr. životinjske masti)… I ateroskleroza se nije pojavila u manjem broju štakora koji su hranjeni na taj način, nego je proizvedena kod 100 posto životinja! Doista, ateroskleroza je jedna od najjednostavnijih bolesti koje se proizvode eksperimentalno, ali eksperimentalna životinja mora biti biljojed. Nije moguće proizvesti aterosklerozu kod mesožderskih životinja“.
U ranijem uvodniku iz 1990-te navodi:
„Gotovo je nemoguće, na primjer, stvoriti aterosklerozu kod psa čak i kad se 100 grama kolesterola i 120 grama masti doda u njihov mesni obrok“. (Ta količina kolesterola je oko 200 puta veća nego što ljudska vrsta jede u Americi svaki dan).
Tada potpuno uništava mit o ljudima kao svejedima u jednoj rečenici:
„Budući da ljudi oboljevaju od ateroskleroze, a ateroskleroza je bolest samo biljojeda, čovjek također mora biti biljojed.“
Ovo su bili samo neki argumenti s kojima danas svaki Vegan može ponosno obraniti svoje tvrdnje o štetnosti životinjskih proizvoda.Što se sportaša tiče za njih imam poseban argument.Možda će neki biti užasnuti što nisu mesojedi ali znajte da se snaga mjeri u konjima ,a ne u tigrovima."Konjska snaga".Biljojedi su najdugovječnije životinje i najjače.Ujedno to su najveće životinje.Recimo slon,žirafa,nosorog,gorila..Biljojedi su i najizdržljivije životinje.Poznata je recimo Vitoroga antilopa koja može trčati brzinom od 90km/h i držati tu brzinu čak 7km za razliku od recimo najbrže životinje na svijetu geparda koji može postići brzinu od 120km/h ali tu brzinu može držati svega 200-njak metara nakon čega se umara.Najveći dinosauri su bili biljojedi.Neki od nama najpoznatijih je supersaur koji se prepoznaje po dugačkom vratu i repu.Biljojedi također imaju najčvršće kosti.U izdržljivosti biljojeda ima jako puno toga ,a zanimljivo je da su neki od najpoznatijih maratonaca svijeta upravo Vegani.Danas je običaj i obaveza ako se mislite baviti maratonom da budete Vegan inače nema ništa od medalje ,a zbog čega je tako ?
Tajna je u klorofilu biljaka.Klorofil je po strukturi i sastavu gotovo identičan hemoglobinu.On osim što stvara crvena krvna zrnca te na taj način u čovjeku stvara svježu krv on ima i sposobnost prijenosa i stvaranja kisika u krvi.Što više kisika u krvi vi se slabije umarate i imate više snage.Kisik je gorivo stanicama koje rade kad se vi naprežete.Gotovo sigurno je to tajna snage i energije biljojeda.U biljkama se nalazi i moćan CLA.To je linolenska kiselina koja utječe na rast mišiće mase.To je ono što bodybuilderi dobivaju iz mesa ,jaja ,ribe i mlijeka ali neznaju da se to nalazi u životinjama koje CLA dobivaju iz biljaka što znači da se u biljnoj hrani nalazi veća kocentracija CLA i eto još jednog odgovora svim sportašima i bodybuilderima da mogu bez straha raditi na mišićnoj masi čak i kao Vegani.